Istorijski razvoj


Nastanak sistema vežbi Tai chi chuana je delom legenda. Najstariji podaci nas upućuju negde 2700 god. pre n.e. u period Huang Tia – „Žutog Cara“, za koga se zna da je upražnjavao sistem vežbi Tao Jin, koji su vesnici, predhodnici današnjeg Tai chi chuana.

U trećem veku n.e. lekar Huan To je osmislio sistem vežbi nazvane „pokreti pet životinja“ koje su kasnije postale osnov u Tai chiju za pokrete životinja (medved, majmun, tigar, jelen i ždral). Ipak, najvažniji uticaj izvršio je učitelj Ta Mo koji je osmislio metode borenja Schao Lin, oko 530. god. n.e.

Istorijski razvoj

Chang San-feng

Nekoliko stotina godina kasnije veliki taoistički učitelj Chang San-feng (Čang San-feng), na osnovu drevnih znanja i mudrosti kojima je vladao, kao što je Ji Đing, Konfučijanstvo, Budizam, Taoizam, stvorio je sistem vežbi pod nazivom Tai chi chuan. On je osnivač Chen forme i stila. Osnovne postulate o Tai chi chuanu je (najverovatnije) napisao Wang Tsung–yueh u knjizi Teorija Tai chi chuana, koja još i danas služi kao uzor i merilo za ispravnost izvođenja Tai chi chuana.

Veliki doprinos su dali i majstori kao što su Cheng Wang–ting (1600-1680) i Chen Chang–hsing (1799-1863) koji je 14. generacija Chen familije, a 6. generacija starog Chen Ching Gou stila, kao i Chen Ching–ping koji je već prenosilac novog Chen stila. Prva velika promena stila desila se od strane Yang Fu Kui, poznatiji kao Yang Lu-chana (1799-1872), koji je i osnivač Yang stila. Njegovi sinovi, učenici i direktni naslednici su 2. generacija koja je prenosila Yang stil : Yang Chien–hou (1839-1917), i Yang Pan–hou (1837-1892) iz čije se grane kasnije preko Wu Chien–chuana (1870-1942) razvio Wu stil. Takođe njegov direktan učenik prve generacije Wu Yu–hsiang je razvio stari Wu (Hao) stil. Preko njegove grane je u 4. generaciji od strane Sun Lu–tanga nastao Sun stil.

Naravno, ovo su neki osnovni stilovi koji se rade i danas, a formi i varijacija ima verovatno onoliko, koliko ima izvođača, ili makar učitelja. Yang Tsung-yueh je od mnoštva udaraca i blokada stvorio sistem od 108 pozicija. Yang forme.

Međutim, paralelno su se razvijale i druge forme tai chija, a danas su najpopularnije Yang forma u tri verzije, (kratka od 24 pokreta, srednja od 48, i duga od 88 pokreta.) Chen, Wu i Sun stilovi, svi (osim Chena) korene imaju u Yang stilu. 1956. god. Nacionalna Kineska Sportska Asocijacija na čelu sa Prof. Xia Bai Hua. kreira modernu sportsku formu koja predstavlja sintezu četiri najpopularnija stila. Moderna sportska forma od 42 pokreta se praktikuje i boduje kao takmičarska forma na svim međunarodnim takmičenjima.


« Osnovi filozofije Taijiquana

Ciljevi vežbanja »